Ljudski organizam iz jednog obroka, koliko god taj obrok velik bio, može apsorbirati samo određenu količinu nutrijenata. Povećanje broja obroka u danu ne znači i povećanje količine unesene hrane već kvalitetniji unos hranjivih tvari u tijelo tijekom cijelog dana kroz povećani broj obroka koji nisu količinski veliki.
U današnje vrijeme tehnologije i ubrzanog načina života sve više iz vida gubimo osnovne životne vrijednosti i razloge zašto u stvari radimo i trudimo se. Žurba i posao postaju sami sebi svrha, a to neminovno vodi ka neželjenim promjenama u našem organizmu.
Najblaže što nam se može dogoditi je prekomjerna tjelesna težina. U zadnjih dvadesetak godina, način života, fizičke aktivnosti i prehrane drastično se promijenio te je sve manje u doticaju s prirodnim tijekom. Tijelo jednostavno nema rješenja za te nove, promijenjene uvjete i zato nastaju različite degenerativne promjene, čak i kod mladih ljudi. Pojave tumora kod sve mlađe populacije, nove bolesti kojima nema lijeka, psihički poremećaji, prekomjerna težina, sve su to činjenice koje govore u prilog toj tvrdnji.
Jedna od prvih stvari na koje treba obratiti pažnju jest broj i sastav obroka koje unosimo u sebe. Često pazimo kakvo ulje ili gorivo stavljamo u svog limenog ljubimca, ali na sebe ne obraćamo pažnju. Automobil možemo popraviti ili kupiti drugi, a naše tijelo samo je jedno!
Zato zbrojite nekad na kraju dana sve što ste unijeli u sebe. Kada to zbrojite, onda zbrojite i dane koje ste proveli tako se hraneći i pijući. Bit će to fascinantno otkriće. Iz jednog obroka, ma koliko velik on bio, ljudski organizam može apsorbirati samo određenu količinu nutrijenata. Povećanjem broja obroka osigurat ćemo i veću količinu neophodnih sastojaka za život. Povećajmo broj obroka s 1 do 2 dnevno na 5 do 6.
Odmah se nameće pitanje kako izvesti povećanje broja obroka?
1. Važno je ujutro, prvu stvar koju radimo – jesti. Ako problem leži u količini vremena kojim raspolažete ujutru, tu je puno vrsta proteinskog praha koji otopite u malo mlijeka ili vode, komad voća, par badema i problem je brzo riješen.
2. Drugi obrok može biti običan jogurt kao međuobrok između doručka i ručka.
3. Zatim dolazi ručak, naravno, što raznovrsniji s dovoljno vitamina, minerala, vlakana, proteina, masti i ugljikohidrata.
4. Slijedi međuobrok tipa jogurta, svježeg sira ili nekog gotovog jela.
5. Na kraju dolazi večera u obliku laganog proteinskog obroka koju jedete netom prije spavanja.
Takvim pristupom unosimo pet obroka koji nisu količinski veliki, a tijelo cijeli dan dobiva hranjive tvari. Ovakav ili sličan režim bi morao postati svakodnevna rutina svim ljudima. Bez obzira na to kojim poslom se bave i koliko imaju slobodnog vremena. Neka jutarnji obroci budu bogatiji ugljikohidratima, a kako se večer približava, njihovu količinu potrebno je smanjivati. Proteini neka budu zastupljeni u svakom obroku kao i nezasićene masne kiseline.
Povećanje broja obroka ne znači i povećanje količine unesene hrane! Samo ono što pojedete u dva navrata po danu, podijelite u više manjih obroka. Nastojte da hrana bude što svježija te što manje prerađena. Vratimo se prirodi koliko je moguće više!
Autorica teksta: Martina Marin
